Alergije na životinje su možda nešto rjeđe od alergija na hranu, ali nisu nimalo prijatne. Naročito je teško ako se ispostavi da ste alerigični na svog kućnog ljubimca. Šta da radite ako posumnjate da vam smeta prisustvo vašeg psa, mačke ili kanarinca i kako da reagujete u slučaju alergije na životinje?
Alergije
Alergije mogu biti jako neprijatne, dosadne, ali i opasne.
Kihanje, kašljane, bol u sinusima, grebanje u grlu, neispuštanje maramice iz ruku s proljeća neke su od bezazlenih reakcija na alergene koji se tada javljaju, jer naš odbrambeni mehanizam pokušava zaštiti tijelo proizvodnjom histamina.
Histamin je tu da uništi čestice koje je imuni sistem ocijenio kako opasne, iako one to suštinski, u uobičajenim okolnostima, nisu. Tako ubod pčele ili badem koji je neko pojeo nekada mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija. U neku ruku, sve alergije, baš kao i autoimune bolesti, rezultat su lošeg prosuđivanja našeg organizma o opasnosti. U normalnim slučajevima ta opasnost će biti virusi i bakterije. Naše tijelo će tada identifikovati i napasti ove organizme koji zaista ugrožavaju naše zdravlje.
Ali, ponekad tijelo procijeni opasnim obične jagode, mlijeko, ali i pse i mačke.
Pa, šta je to kod kučića, mačića i ostalih životinja što tjera tijelo da se brani?
Alergija na životinje
Alergije na hranu i polen su najpoznatiji tipovi alergija.
Za ambroziju su svi vjerovatno čuli. Upozorenja u vrijeme njenog cvjetanja redovna su na radiju i TV-u. Mlijeko, pšenica, orašasti plodovi, jaja i soja jednako su poznati I vrlo rašireni uzroci alergija. Baš zato su uvijek istaknuti na ambalaži ukoliko se nalaze u sastavu neke namirnice. Ovo označavanje je obavezno, jer njihova konzumacija može da uzrokuje dosta teškoća ljudima sa alergijama i neophodno je zaštiti ih koliko god je to moguće. Ali kada je o kućnim ljubimcima riječ, rijetko ko će pomisliti na komplikacije koje mogu nastati kada odete u pet šop, prihvatilište za pse ili iznenada počnete da kašljete i patite od glavobolja dok se igrate sa svojim psom ili mačkom.
Iako su ove reakcije mnogo manje opasne i, za razliku od hrane ili uboda insekata, rijetko mogu dovesti do anafilaktičkog šoka (oticanja grla, povraćanje, drhtavica), nisu prijatne ni zanemarive.
Bol u sinusima, iritacije u grlu, kašljanje koji se javljaju u prisustvu nekih životinja mogu biti intenzivni i remetiti naše normalno funkcionisanje. Ali zašto se ti simptomi javljaju?
Šta je to alergija na životinje
Alergija na životinje zapravo je reakcija na alergene koji nastaju u lojnim i pljuvačnim žlijezdama životinja.
U blizini životinja dolazimo u kontakt s peruti i izlučevinama koje sadrže alergene i unosimo ih u organizam. Pokrećući odbrambeni mehaniam, tijelo tada proizvodi histamin i stvara upalu u nosnoj, očnoj i bronhijalnoj sluznici. Taa kreću kihanje, kašljanje, glavobolje, bolovi i mučnina.
Dlake kao uzrok alergije
Suprotno uobičajenom vjerovanju, alergijsku reakciju zapravo izazivaju čestice peruti, pljuvačke i urina, koje se mogu skupiti na dlaku životinje, ali sama dlaka nije uzrok alergije.
Baš kao i ljudi, i životinje imaju perut, odnosno sitne ljuskice koje se odvajaju prilikom obnove kože. Ove ljuskice sadrže alergene koji se potom šire, jer se sve te čestice, nastale perutanjem, zadržavaju u vazduhu, talože na namještaju i podovima. Isto tako se raznose i talože alergeni iz izlučevina koji, skupljeni u kući, mogu zadržati svoje alergeno dejstvo mjesecima. Tako osoba koja je alergična uopšte ne mora doći u kontakt sa životinjom da bi tijelo počelo lučiti histamin. Dovoljno je da uđe u prostor u kom životinja boravi i da imuni sistem odreaguje na ovu prijetnju.
Koje životinje mogu izazvati alergije
Iako su mačke i psi najčešće označeni kao uzrok alergija, istina je da bilo koja životinja koja ima dlake ili perje može izazvati alergiju kod ljudi sklonih alergijama. Čak i životinje bez dlake mogu uzrokovati problem. U stvari, danas je opisano 366 vrsta životinja koje mogu proizvesti alergijske bolesti kod ljudi. Na toj listi su konji, činčile, iguane, miševi pa i vjeverice.
Mačke i psi su samo najpoznatiji kao životinje odgovorne za alergije, jer su najčešće kućni ljubimci, pa su samim tim, ljudi najviše u kontaktu s njima. Inače, uočeno je da šanse da osoba razvije alergijsku reakciju na neku životinju raste s vremenom koje provodi s njom. Tako su veterinari ili poljoprivrednici, na primjer, skloniji da razviju alergije na krave, konje, ovce i druge domaće životinje s kojima provode jako mnogo vremena. Slično, istraživači u laboratorijama razvijaju alergije na glodare.
Kako se dijagnostifikuje alergija na životinje
Test koji će potvrditi da je u pitanju alergija na psa, mačku ili neku drugu životinju, može se raditi preko krvi ili kože.
Sem toga, ljekar može tražiti da neko vrijeme boravite u prostoru kom nema životinja. Ovo je obično slučaj ako imate kućnog ljubimca i postoji mogućnost da ste alergični. Tada je neophodno da budete daleko od životinje i samog prostora u kom je živjela i u kom su alergeni već ukorijenjeni.
Ipak, ako imate kućnog ljubimca, psa možda, i primijetite simptome alergije, to ne mora značiti da ju je vaš pas i izazvao. Moguće je da je u pitanju reakcija na polen ili buđ koju je pas “prošvercovao” u kuću. Zato se obavezno javite ljekaru da biste bili sigurni šta uzrokuje problem i kako da se ponašate ubuduće.
Liječenje alergije na životinje
Nažalost, ako ste alergični na životinje, ne postoji lijek koji će riješiti problem trajno. U zavisnosti od pretraga i testova, ljekar vam može prepisati:
Antihistaminike: lijekove u vidu tableta i sprejeva za nos koji blokiraju djelovanje hemikalije koja izaziva simptome alergije
Dekongestive: lijekove koji smanjuju oticanje u nosu i ublažavaju zagušenja
Nazalne steroide: sprejeve koji ublažavaju simptome alergije smirivanjem upale, prvo su liječenje alergija
Iako neke od ovih lijekova možete kupiti u apoteci bez recepta, posavjetujte se sa svojim ljekarom o terapiji. On će vam prepisati najbolju terapiju u skladu sa rezultatima pregleda, okolnostima i specifičnostima vašeg organizma.
Ako ne želite da se odreknete svog ljubimca
Ukoliko vam je ljekar dijagnostifikovao alergiju, posavjetujte se s njim da li i kako možete da zadržite svog kućnog ljubimca.
Ovo je devet stvari koje možete probati da uradite kako biste ublažli reakcije svog tijela na prisustvo alergena koji dolaza od životinje koju ste usvojili:
- Ne puštajte svog ljubimca u spavaću sobu.
Vrata sobe držite zatvorena i često i temeljno čistite prostoriju u kojoj provodite trećinu svog vremena.
- Uklonite tepihe.
Životinjski alergeni su uporni i istrajni, a tepisi su napogodniji za njihovo skupljanje i taloženje.
- Ako morate imati tepih, odaberite neki sa kratkim resama i često ga čistite parom.
Svakako bolja opcija bile bi prostirke koje biste redovno prakli u vreloj vodi.
- Nosite masku za prašinu kada usisavate i čistite prašinu.
Najbolja opcija bi bila da koristite vakuum čistače sa filterom za astmu i alergiju ako je to moguće.
- Promijenite odjeću svaki put nakon dužeg igranja ili maženja životinje.
Tako ćete umanjiti izlaganje alergenima i spriječiti njihovo zadržavanje u tkanini.
- Dodajte sredstva za čišćenje zraka u centralno grijanje i klimatizaciju.
Ovo može pomoći u uklanjanju alergena koji se nalaze u vazduhu..
- Koristite pročišćivače vazduha najmanje četiri sata dnevno.
Uređaji za čišćenje vazduha sa elektrostatičkim filterom ukloniće iz vazduha čestice veličine životinjskih alergena, ali ipak nijedno sredstvo za čišćenje ili filter neće ukloniti alergene koji su se zadržali na površini namještaja, odjeće i tepiha.
- Kupajte svog ljubimca jednom sedmično.
Ovo može umanjiti koncentraciju alergena u zraku, ali je od upitne vrijednosti u ublažavanju simptoma.
- Četkajte i čistite životinje od peruti redovno.
Najbolje bi bilo da to uradi neko ko nije osjetljiv na životinjske alergene. Ako to nije moguće, nosite rukavice i masku za lice dok to radite.
Ukoliko uočite simptome alergijskih reakcija, obavezno se obratite ljekaru i uradite preporučene alergo testove. Ako imate kućnog ljubimca, a skloni ste alergijama, najbolje bi bilo da razgovarate sa svojim alergologom o mogućnostima lijeka ili imunoterapije.