U današnje vrijeme, kada sve više ljudi obolijeva od teških bolesti, koje često dovedu i do fatalnih ishoda, vrlo je važno da se bolje upoznamo o značaju preventivnih pregleda.
Prije svega, moramo istaći da ne postoji jedinstven stav struke oko toga koliko često treba da se rade preventivni pregledi. Naime, u različitim zemljama, odnosno regijama, učestalost pojavljivanja određenih bolesti u ukupnoj populaciji je različit, te su samim tim i potrebe za preventivnim pregledima kojima se sprečavaju te bolesti različite.
Analizirajući preporuke zdravstvenih institucija na našim prostorima, došli smo do podataka koji Vam sasvim sigurno mogu biti dobra polazna osnova da biste imali u vidu kada je potrebno da krenete s pojedinim pregledima.
Ipak, napominjemo da je Vaš porodični ljekar, koji poznaje Vašu anamnezu, najkompetentniji da procijeni da li je potrebno da pojedine preglede radite i prije preporučenog perioda života ili učestalije nego što je to uobičajeno.
Imajući to sve u vidu, u nastavku teksta odgovorićemo na pitanja zašto su važni preventivni pregledi, kome su sve namijenjeni i koji su to uobičajeni pregledi koje treba da radite u različitim fazama života.
Zašto su važni preventivni pregledi?
Osnovno što trebate imati na umu je da to što se osjećate dobro, ne znači da ste zdravi!
Statistike kažu da oko 80 odsto bolesti može da se spriječi ili izliječi ukoliko se otkriju na vrijeme, a to je upravo period kada još uvijek ne osjećate simptome.
Zbog mnoštva svakodnevnih obaveza, ali i onog uvriježenog mišljenja „ma, ne može se to meni desiti“ ljudi često ignorišu ili i ne primjete simptome. To vodi do odlaganja pregleda, sve dok simptomi ne postaju nemogući za ignorisati, a tada je često već kasno da bi se uticalo na ishod bolesti.
Svrha preventivnih pregleda je da se spriječi pojava bolesti, odnosno da se bolest otkrije u najranijoj fazi, jer su tada mogućnosti za izliječenje najveće!
Kome su namijenjeni?
Bez ikakve sumnje, preventivne preglede treba da rade svi! Ono što se razlikuje je vrsta pregleda za osobe različite životne dobi i pola.
Najbolje je stoga da krenemo od početka..
Preventivni pregledi djece
Svi znamo da kada krenemo da gradimo kuću, treba da napravimo čvrste temelje. Ako želimo da „stvorimo“ zdrava odrasla bića, sa kontrolama i preventivnom medicinom treba da krenemo odmah po rođenju djeteta. Ovi pregledi su različiti za različite uzraste djeteta.
Preventivna medicina za djecu obuhvata kontrolne preglede i vakcinaciju.
U prvoj godini života redovni pregledi se rade najčešće, a obuhvataju mjerenje težine, dužine djeteta, obima glave, te povremeno laboratorijske nalaze krvi i urina. Takođe, odmah po rođenju novorođenčadi se radi pregled sluha, a u toku godine obavezno je uraditi i preglede kukova. O svim potrebnim vakcinama i pregledima upoznaće Vas Vaš pedijatar tokom savjetovališta.
Nakon prve godine života, preporuka je da se djeci pregled radi najmanje jednom godišnje. O potrebi dolaska na narednu kontrolu te vakcinama koje dijete treba da primi i nalazima koje treba da uradi posavjetovaće Vas Vaš pedijatar prilikom redovne kontrole.
Vakcinacija djece se vrši u skladu sa kalendarom vakcinacije koji donose nadležne institucije. Kalendar obavezne vakcinacije za prostor Republike Srpske za 2019. godinu možete preuzeti ovdje.
Odrasle osobe i preventivni pregledi
Za osobe koje imaju između 18 i 50 godina, preporuka je da se urade laboratorijski nalazi i pregled kod porodičnog ljekara najmanje jednom u dvije godine, ukoliko ne postoje nikakve tegobe.
Za osobe starije od 50 godina preporučuje se godišnji sistematski pregled.
Rano otkrivanje raka debelog crijeva i rektuma se vrši digitalnim pregledom rektuma, pregledom stolice na krv i sigmoskopijom. Prema Programu prevencije i kontrole nezaraznih bolesti u Republici Srpskoj, osobama starijim od 50 godina preporučuje se da svake 3 godine urade digitalni pregled rektuma. Ukoliko nalaz nije negativan, dalja dijagnostika podrazumijeva pregled stolice na krv i sigmoskopiju. U nekim zemljama u okruženju, preporuka je da se svim osobama starijim od 45. godina, radi otkrivanja ove vrste raka, radi proktološki pregled svake dvije godine. Kod osoba koje spadaju u visoko-rizičnu grupu za ovu vrstu bolesti, kolonoskopija se radi svake tri godine.
Žene
Kada su u pitanju žene, u redovne preventivne preglede spadaju i pregledi ginekologa, a preporuka je da se sa ovom vrstom pregleda krene već nakon prve menstruacije, ili najkasnije oko 15. godine života. U periodu od 15. do 25. godine, redovan ginekološki pregled se radi svake 3 godine, a nakon toga svake godine. Ovaj pregled obuhvata Papa-Nikolau test i pregled grlića materice, što u kombinaciji daje preciznost od preko 99% za utvrđivanje mogućnosti postojanja raka grlića materice. Skrećemo Vam pažnju da sam Papa test, bez pregleda, ima vjerovatnoću preciznosti od oko 70%, te je vrlo važno da imate dobrog ginekologa, koji će detaljno uraditi pregled grlića materice!
Od 40. godine prilikom ginekološkog pregleda obavezna je i palpacija dojki, a iako je ranije uobičajena praska bila da se sa mamografijom počne od 50. godine života, sve je više ljekara koji ovu vrstu pregleda preporučuju ranije, odnosno palpacija se radi već od 30. godine, a mamografija od 40. godine života. Neki ljekari za preventivnu dijagnostiku preporučuju i UZV dojki.
Muškarci
Za muškarce starije od 35 godina se preporučuje pregled urologa svakih dvije godine, odnosno svake godine nakon 50. godine života.
Radi ranog otkrivanja raka prostate, kod muškaraca od 50-70 godina starosti, radi se rektalni digitalni pregled, a ukoliko nalaz nije negativan, radi se i test na specifični antigen i trans rektalna ultrazvučna dijagnostika.
Da biste procijenili da li spadate u neku od visokorizičnih grupa za razvoj neke od ovih bolesti, najbolje je da se posavjetujete sa Vašim porodičnim ljekarem, koji će na osnovu Vaše porodične anamneze utvrditi koje od nalaza i pregleda je potrebno da radite i koliko često.
Ako imaš zube, treba da se pregledaju!
Mnogi roditelji nemaju naviku voditi dijete kod stomatologa, a glavni izgovor je da dijete ima mliječne zube “koji će svejedno ispasti”. Ovaj stav je pogrešan!
Dijete je potrebno voditi na preglede okvirno od druge godine života. Činjenica je da u tom periodu djetetu najčešće neće trebati nikakvi stomatološki zahvati, ali je vrlo važno početi sa pregledima od ovog perioda, jer na taj način djeca navikavaju na same preglede, te i kasnije, kada bude bilo stvarne potrebe za intervencijama (počevši od vađenja mliječnih zuba) neće imati strah “od sjedanja na stolicu”. Drugi razlog je taj što će stomatolog porazgovarati sa djetetom i istaći mu značaj održavanja higijene zuba za očuvanje njihovog zdravlja, a kada im nešto kaže “čiko/teta u bijelom mantilu” to svakako ima veći uticaj nego kada im to govore roditelji. Na kraju, mnogi roditelji ne znaju, ali stomatologija poznaje i održavanje mliječnih zuba, na kojima se mogu raditi popravke, skidanje kamenca ili čak i prijevremeno vađenje, ukoliko dođe do većih komplikacija kao što su upaljenje zubnog mesa ili pojava fistula na zubnom mesu, razorenost zuba, teža infekcija, tamnjenje zuba i slično.
Nakon izbijanja stalnih zuba, potrebno je da stomatologa posjećujete najmanje jednom godišnje, a mnogi stomatolozi savjetuju pregled svakih šest mjeseci. Kako većina ordinacija ovaj pregled ne naplaćuje, mi se pridružujemo preporuci da se radi dva puta godišnje.
Sezonska vakcina protiv gripa
Svjedoci smo sve većeg broja oboljelih od različitih vrsta gripa. Sezonski grip svake godine odnese veliki broj žrtava, uglavnom zbog komplikacija uzrokovanih pridruženim i/ili hroničnim oboljenjima, a u nekim slučajevima i zbog kasnog otkrivanja uzroka, odnosno, ponovo, kasnog odlaska na pregled.
Ono što stvara velike probleme i samim ljekarima u uspostavljanju dijagnoze je što “teži” oblici gripa, u početku uzrokuju iste simptome kao i “blaži” oblici za koje nije potrebna nikakva terapija. Analogno, ljudi se često i ne jave odmah ljekaru za pregled, vjerujući da se radi o “blažem” obliku koji će “proći sam od sebe”. Tako dolazimo do situacije da u trenutku kada se ljudi jave ljekaru, već je došlo do ozbiljnih komplikacija, što opet značajno smanjuje šanse za izliječenje.
Najbolji način da se zaštitite od sezonske gripe je da se vakcinišete. Vaš tim porodične medicine može Vam dati informacije o dostupnosti vakcina, te će Vam zakazati termin za pregled.
Treba znati da Vam ovo ne garantuje da, ukoliko dođe do zaraze virusom protiv kojeg ste vakcinisani, nećete imati nikakvih simptoma, ali će simptomi, ukoliko se razviju, biti mnogo blaži, a mogućnost teških komplikacija je gotovo jednaka nuli.
Trenutno je na globalnom nivou najveća prijetnja korona virus, za koji još uvijek ne postoji vakcina.
SAVJET: Najbolji načini da izbjegnete zarazu bilo kojom vrstom virusa su:
- redovno pranje ruku sapunom i toplom vodom,
- izbjegavanje prostora u kojima se kreće veliki broj ljudi, naročito izbjegavanje ljudi koji pokazuju simptome prehlade (kašljanje, “curenje nosa”, “suzne” oči),
- redovno provjetravanje prostorija u kojim boravite i
- redovno pranje odjeće u kojoj se krećete izvan svog stambenog prostora.
Sve ovo, takođe, spada u domen preventivne medicine.
Na kraju, prisjetimo se stare narodne poslovice “Bolje je spriječiti nego liječiti!” Potrudite se zato da izdvojite vrijeme i posjetite svog porodičnog ljekara, koji najbolje poznaje Vašu anamnezu, te će Vam najbolje znati preporučiti koje preglede treba da radite i koliko često.
Ukoliko ste od onih “ne želim da budem hipohondar” tipova, razmislite o tome da li je u redu da redovnije vozite svoj automobil na servis, nego što kontrolišete svoje zdravlje!? (Ovo je inače pravilo kod velikog broja ljudi!)
Vjerujte, i Vašem ljekaru će najveće zadovoljstvo biti da ustanovi da ste došli “bezveze”!